Zanimljivosti u Samoboru
Stari grad Samobor
Stari grad Samobor je kamena utvrda podignuta na živoj stijeni - nepravilnog i razvedenog tlocrta, koji se sastoji od tri dijela, od kojih je središnji dio jezgra te gradine - najstariji. U trećem desetljeću 16. stoljeća utvrda se počinje pregrađivati i postupno se jezgra gradine širi prema sjeveru - u izduženo trapezoidno dvorište okruženo jakim obrambenim zidom s peterokutnom baterijskom kulom na krajevima. Kroz 17. i 18. stoljeće utvrda se dograđuje i pregrađuje, kao posljednja unutar grada podignuta je trokatna kuća s njegove južne strane. U njegovu gornjem dijelu formira se dvorište čija su fasade s dvije strane raščlanjene trijemovima s toskanskim stupovima, a unutrašnjost se bogato oprema, tako da utvrda gubi svoju fortifikacijsku funkciju i postupno se pretvara u ladanjski vorac baroknog tipa. Zadnji stanari dvorac napuštaju na kraju 18. stoljeća.
Samoborski muzej
Samoborski muzej smješten je u središtu Samobora, 5 minuta od autobusnog kolodvora. U muzeju je deponirana i arhiva HPS-a. Zavičajni je muzej sa stalnim postavom prirodoslovno-geološke, arheološke, etnografske i kulturno-povijesne zbirke, koje svjedoče i pripovijedaju priču o kontinuitetu života na samoborskom prostoru.
Muzej je otvoren 1949. godine i smješten je u povijesnom dvorcu Ferde Livadića iz 17. stoljeća. Posjeduje zbirku koja svjedoči o Livadićevu životu, pa tako sadržava i Livadićev povijesni glasovir, rukopise i partiture te dokumentaciju vezanu za njegov život i rad. Kulturno-povijesna zbirka pokazuje razvoj Samobora od 1242. godine, od kada datira i povelja Bele IV., čiji se original i kopija iz 1501. godine također čuvaju u Muzeju.
Samoborska kremšnita
Kremšnita je, nema sumnje jedan od simbola grada Samobora. Otići u ovaj prekrasan gradić pored Zagreba, a ne pojesti ovu ukusnu slasticu zaista je grijeh. Priča po samoborskoj kremšniti započinje između dva svjetska rata kada ju je u naše krajeve donio poznati slastičar Đuro Lukačić koji je radio u Beču i Budimpešti, odabrao jedan od brojnih recepata, nešto ga izmijenio i predstavio ga Samoborčanima te time započeo eru ukusnih pjenastih slastica kojima rijetko tko može odoljeti. Ona je u pedesetima i šezdesetima postigla svoju popularnost koju je zadržala do danas te postala jedan od simbola prekrasnog gradića pored Zagreba. Za ovaj kolač tih godina mnogi su ili spremni čekati koliko god je potrebno što su dokazivali redovi koji su se protezali preko cijelog gradskog trga.
Samoborsko gorje
Samoborsko gorje nalazi se iznad gradića Samobora i po njemu je dobilo ime. Ono je dio Žumberačke gore, bogato šumama i livadama, te raznoraznom vegetacijom. Potoci Lipovečka i Rudarska gradna gorje su podijelili u tri skupine: Plješivicu, Japetić i Oštrc. 1999.godine proglašeno je zajedno sa Žumberačkom gorom Parkom prirode. Planinarstvo u Samoborskom gorju ima veoma staru tradiciju. Zahvaljujući markacijama koje se redovito održavaju i brojnim planinarskim kućama, mogućnosti za planinarenje u ovome su gorju znatno bolje nego u ostalim hrvatskim planinama. Osim toga, kroz Samoborsko gorje prolazi i veliki broj planinarskih obilaznica
